BIG HELP!!!!

[skam]

sutra imam ispit iz informatike i dobili smo ova pitanja od kojih ja većinu neznam..
pa vas molim da odgovorite na što je više moguće..
ak budete, stavite sam broj pitanja ispred odgovora (logično jel)..
ima nas tu više koji trebaju te odgovore..ono PLEASE!!
svako po jedno, dva pitanja i to je to,,)
unaprijed hvala!!



1. Računalma evolucija?
2. Komponente računalne pismenosti?
3. Geneza informacijskog društva?
4. Osnova i karakteristika odluke?
5. Znanstveno tehnološki razvoj računalne tehnologije?
6. Područja primjene informatičkih tehnologija?
7. Rast i razvoj Informacijskog sustava?
8. Entropija informacijskog sustava?
9. Geneza informacije?
10. Aspekti informacija?
11. Aktivnosti informacijskog sustava?
12. Problemi koji nastaju u komunikaciji unutar informacijskog sustava?
13. Projektiranje informacijskih sustava?
14. Kodiranje i dekodiranje?
15. Pravila semiotike?
16. Što je informacija a što podatak?
17. Oblikovanje baze podataka?
18. Granične znanstvene discipline informacijskih znanosti?
19. Komunikacijski odnosi unutar informacijskog sustava?
20. Objasni povratnu vezu u informacijskom sustavu?
21. Odnosi između informacijskih znanosti,informatike i kibernetike?
22. Što podrazumjevamo pod informatičkom djelatnošću?
23. Objasni defragmentaciju tvrdog diska?
24. Nabroji i objasni moguće priključke na matičnoj ploči (serijski, paralelni, USB...)?
25. Monitori - tehnologije, karakteristike?
26. Objasni ulogu L1 i L2 cache memorija u računalu?
27. Bežična komunikacija vezana uz računala - tehnologije, usporedbe (IrDA, bluetooth, WLAN 802.11...)?
28. Nabroji i objasni vrste particija na PC računalima (primarne, proširene, logičke)?
29. Nabroji i objasni datotečne sustave na PC računalima (FAT, FAT 32, NTFS, EXT...)?
30. Objasni postavljanje kratkospojnika (jumpera) prilikom spajanja uređaja na IDE/ATA kanal?
31. Nabroji vrste memorija prema načinu pristupa i ukratko objasni (asnihroni DRAM, sinkroni SDRAM, DDR-SDRAM...)?
32. Objasni razliku između dinamičkog (DRAM) i statičkog (SRAM) RAM-a?
33. Nabroji vrste chipseta na matičnoj ploči i objasni čemu služe(northbridge, southbridge...)?
34. Objasni DMA prijenos podataka i kako ga je moguće uključiti i isključiti u win OS-u?
35. Nabroji i objasni utore za proširenje na matičnoj ploči - (ISA,PCI,AGP...)?
36. Nabroji i objasni vrste memorijskih modula (SIMM, DIMM, SODIMM...)?
37. Objasni kako računalo dodjeljuje oznake particijama?
38. Objasni mapiranje ako na tri HDD-a imamo po jednu primarnu i jednu logičku particiju?
39. Razvoj osobnih računala od 1976g. (Apple I, Commodore 64, Atari, Amiga...)?
40. Razvoj prvih računala od 1934g do 1950g.(Z3, ENIAC, MARK 1...)?
41. Objasni što je BIOS, gdje se nalazi, može li se nadograditi, što je to POST a što CMOS?
42. Nabroji i ukratko objasni najvažnije karakteristike tvrdog diska(kapacitet, brzina rotacije, vrijeme traženja, latencija...)?
43. Priprema tvrdog diska za rad (fizičko, logičko formatiranje)?
44. Tri najvažnija elementa grafičke kartice (grafički procesor, video memorija, RAMDAC)?
45. Što su i čemu služe upravljački programi (driveri)?
46. Raspored tipaka na standardnoj tipkovnici, QWERTZ i Dvorakov raspored tipaka?
47. Elementi kod pisača jesu (tehnologija ispisa, razlučljivost, brzina ispisa, format ispisa, količina memorije, jezik za ispis...)?
48. Vrste modema (interni, eksterni, win modemi...)?
49. Čemu služe i što su TWAIN i OCR programi?
50. Najčešće vrste grafičkih datoteka na PC osobnim računalima?
51. Najčešće vrste audio datoteka?
52. Nabroji i objasni najpoznatije operativne sustave?
53. Podjela računarskog sustava, objasni što je operativni sustav, što aplikacija (sklopovlje, operacijski sustav, aplikacijski programi, korisnici)?
54. Što je središnja jedinica za obradu (CPU) i od čega se sastoji (upravljačka jedinica, aritmetičko logička jedinica)?
55. Razvoj interneta (ARPANET) i što je ISP?
56. Objasni razliku između ISDN i DSL-a?
57. Opiši princip rada skenera i nabroji vrste skenera?
58. Tintni pisači – princip rada?
59. Laserski pisači – princip rada?
60. Što su to sabirnice i čemu služe?
61. Objasni razliku između LAN , WAN i MAN mreža?
62. Podjela računalnih mreža prema topologiji?
63. Ciljevi kod projektiranja lokalnih mreža?
64. IEEE standardi?
65. Token ring?
66. Logički prsten?
67. Fast ethernet?

[Philatz]

evo ti ovo "teze"... ..
64. IEEE standardi su obitelj standarda specificirana je od strane IEEE (Institute of Electrical and Electronics Engineers).

65. Token ring je Lokalna mreža u kojoj su kompjuteri konfigurirani u prsten, a poruka zvana token se prosljeđuje od stanice do stanice. Token se koristi da bi se izbjegli konflikti u prijenosu; računalo može da slati poruke dok drži token. Najrašireniji tip ove mreže je definiran IEEE 802.5 standardom.

67. Fast Ethernet (IEEE 802.3u 100BASE-T) - već je dugi niz godina najrašireniji standard za lokalne računalne mreže. Kao odgovor na zahtjeve današnjice IEEE uvodi novo, Ethernet kompatibilno, izdanje standarda 802.3u nazvano 100BASE-T ili komercijalno "Fast Ethernet".

... no time for more.

[skam]

fala filac, al kad češ opet imat vremena.(recimo kad dođeš doma...baci još neke..ajd..ajd..cu!

[Sulien]

Evo priskace ferovac u pomoc (al nemoj se sad odmah razveselit, nisam ja bas dobar ferovac)

27 -- IrDA je skraćenica od infrared data association, prenosi podatke infracrvenom svjetlosti, jako mali domet, potrebna je optička vidljivost uređaja, jako spori prijenos, ali jeftino i lako izvedivo -- Bluetooth je tehnologija koja je razvijena da radiovalovima povezuje uređaje široke namjene na kratkom dometu -- WLAN je wireless local area network, 802.11 je standard koji je najrašireniji i ima svoje podstandarde, od kojih svaki ima različita frekvencijska područja rada i brzinu

28 -- to sam jednom čitao al malo je zajebano, otvori microsoftow disc management (administrative tools) i tamo je objašnjeno -- sorry

30 -- postavljanje jumpera služi za hardwersko određivanje načina rada nekog uređaja, jumper se stavlja tako da spaja dva pina koja je potrebno kratko spojiti da bi uređaj prešao u taj način rada (master/slave npr.) -- na svakom uređaju su specificirane sve kombinacije položaja jumpera i čemu služe

34 -- DMA je moguće uključiti kad se ode u properties IDE kanala u device manageru, no to je ponekad opasno raditi ako se ne zna što se radi i mogu se spržit stvari -- što točno znači DMA ne znam, to je način prijenosa podataka

37 -- sve informacije o particijama se nalaze u MBR (master boot record) u prvih XX bajtova na hard disku, tu se nalazi cijeli partition table, a svaka particija ima svoj BR na prvih XX bajtova particije gdje su informacije o mogućem operativnom sustavu kojeg treba dići ili drugo

50, 51, 52 -- svi znamo

60 -- sabirnice služe kao 'autocesta za podatke', njome se rješava problem povezivanja računalnih komponenti (bilo sitnih kao registri ili krupnih kao memorije) tako da se svaka od komponenti poveže sa sabirnicom umjesto da ima direktnu vezu s drugim komponentama, što bi zahtijevalo užasno puno vodiča

Goddamit što je ovo težak test!!! Gdje ti to polažeš?

p.s. ništa od ovog nisam zapravo učio na faksu

[skam]

veliko hvala sullien..!!
mah..na grafičkom...

[Sulien]

Ak položiš znat ćeš više nego mi "računalci"

Ja sam htio na grafički Al nisam zapravo ni probao

[spilja]

Sulien wrote:

Ja sam htio na grafički Al nisam zapravo ni probao

OT question: jel se mozes uopce prijaviti i na graficki i na fer, s obzirom da oba spadaju u grupaciju tehnickih fakulteta?

[skam]

mrzim tu riječ "tehnički"...prođu me trnci..ja neznam za to..
btw spiljo mogla bi odgovorit na neka pitanja ono..ti rasturaš to 100%..ajd..

[ligel]

What a long list.....he

[spilja]

sorry, to su dosta strucne stvari
ja ako i znam stogod, to ti je vise onako laicki.


p.s.
bios se moze apgrejdat, to znam

[4thshadow]

skam wrote:

sutra imam ispit iz informatike i dobili smo ova pitanja od kojih ja većinu neznam.. pa vas molim da odgovorite na što je više moguće.. ak budete, stavite sam broj pitanja ispred odgovora (logično jel)..:-) ima nas tu više koji trebaju te odgovore..ono PLEASE!! svako po jedno, dva pitanja i to je to,,:-)) unaprijed hvala!!

gdje je bio internet kad sam ja isla na ispite????? ARGHHH!!

gl Skam!

[blackduke]

spilja wrote:

sorry, to su dosta strucne stvari ja ako i znam stogod, to ti je vise onako laicki.

4tHshadOw wrote:

gl Skam!

a za većinu, iskreno, nemam pametni odgovor

[unique]

55. razvoj interneta....
(copy-paste:))

2.1.1969. američki znanstvenici iz područja računarstva počinju istraživati umreživanje računala, koje je financirala ARPA (Advanced Research Project Agency) što je tom početku Interneta dalo ime ARPANET. ARPANET se koristio za testiranje računalnih mreža koje podatke prenose kao male podatke koji se do odredišta kreću međusobno nezavisno.

Korist je odmah uočilo američko Ministarstvo obrane – npr. ako bi dio komunikacijskih linija bio uništen, ti paketi informacija bi mogli nastaviti tražiti druge linije, a ako neki paket ne stigne do odredišta, pošiljaoc bi ga mogao ponovno poslati. Stoga je ARPANET bio prije svega vojna računalna mreža. S vremenom je ipak postao prije svega sredstvo neposredne komunikacije među računarskim istraživačima u SAD te je 1983. ARPANET rezerviran za civilnu upotrebu, a za vojnu je kreiran MILNET. Komunikacija između te dvije mreže je bila moguća i ta je mreža postala poznata kao Internet. Kako je 80ih Internet rastao, izgrađeno je više (pod)mreža za pojedine organizacije (BITNET, CSNET, …)

1986. National Science Foundation (NSF) ponovno povezuje istraživače i oreganizacije, sad u NSFNET, koji se sastojao od 5 superračunalnih mreža. U to su doba i druge države počele izgrađivati svoje varijante NSFNET-a. Sve te mreže su danas povezane u bitno jaču mrežu: Internet.

Do početka 90ih, NSF je plaćao većinu troškova Interneta. Odonda je Internet toliko narastao da ga više ne koriste samo obrazovne institucije i vojska te su i troškovi narasli. Vlada SAD zato nastoji većinu troškova prebaciti na privatni sektor. Internet nema vlasnika, već se održava i funkcionira zajedničim naporom svih u njega uključenih organizacija.

//////////
a što je ISP to valjda znaš, mislim neznam definiciju ali "svojim riječima"

[smasher]

a ti to mene plašiš? ja imam u planu probat na grafički ove godine, al onak nakon ovog, nisam baš siguran. koja je to godina?

[blackduke]

smasher wrote:

a ti to mene plašiš? ja imam u planu probat na grafički ove godine, al onak nakon ovog, nisam baš siguran. koja je to godina?

prva godina

[skam]

yap..prva godina..zato je duke odusto
šalim se..khm (kick/bann?)

eh da..hvala unique..kaj je to sve? daj pa to nije ni za dva ..isss.ko će to dat pas mamu..
ajd fala svima još jednom

[smasher]

ima tu nekih stvari i iz srednje... to bi ja kao trebo znat pošto sam danas maturu iz struke imao... haha.

tipa informacije i komunikacije, računalstvo . stvarno bih ti pomogo, al nemam vremena kopat bilježnice i skripte... a na pamet očito ne znam

[skam]

grrr. vidim novi post reko jebeno..još odgovora kad ono ekipa javlja da nezna..dude??
thanx anyway

[stripe]

spilja wrote:

OT question: jel se mozes uopce prijaviti i na graficki i na fer, s obzirom da oba spadaju u grupaciju tehnickih fakulteta?

Mozesh, ne gleda se to tako da su oba tehnicki (definitivno nisu slicni), gleda ti se samo prijemni ispit, na feru ti je samo MAT/FIZ dok se na grafičkom nekaj drugo traži (pretpostavljam)
-> ako neka dva fakulteta imaju iste prijemne mozes se prebacivati sa bodovima osvojenim na bilo kojem prijemnom, a ako su različiti prijemni moraš prijavljivati da ćeš pisati (što obično plaćaš 100+ kn po ispitu), hope it helps

cisto da znas -> FER JE SJEBAN

[koskar]

DMA=Direct Memory Access, Uredjaji koji imaju mogucnost DMA, pristupaju memoriji direktno, postizuci vecu brzinu i oslobadjaju procesor od funkcije posrednika izmedju memorije i uredjaja koji ju treba. Bilo je nesto i o DMA kanalima, bili su to dedicated i moglo se dodeliti kanal samo jednom uredjaju, i to je bili zauvjek ili dok se ne promeni rucno. Bas kao i IRQ (Interrupt ReQuest). Danas OS radi to automatski, a i svi uredjaji koriste IRQ i DMA koji im se dodeli. umesto pomocu jumpera kao ranije. nazalost ovo nisam ucio na faxu, pa ne znam kako tacno ide, pokupio sam tokom godina.

56. ISDN (Integrated Services Digital Network), je u biti nadogradnja na POTS (Plain Old Telephone System) ili PSTN (Public Switched Telephone Network), i za razliku od obicne analogne linije, radi digitalno. To omoucuje vise usluga preko jedne linije (jedan par zica). Vise brojeva, dvije neovisne linije, brzina prenosa do 128kbs, dodjela brojeva, za faks, za voice, za data itd. pri cemu lokalna centrala ili softver u racunalu, u zavisnosti od dodeljenog broja salje poziv odredjenom uredjaju. Sam naziv "integrated", znaci upravo to, sve je integrirano u jednu liniju.

DSL (Digital Subscriber Line) i ADSL (Asymmetic Digital Subscriber Line) je sasvim drugi pristup. Ovde, po istoj fizickoj liniji se pustaju podaci koji imaju razlicite frekfencije


To znaci da u isto vreme se moze koristiti i telefon i internet koji je mnogo puta brzi od ISDN-a. Takodje, ako u ISDN-u netko zauzme obe linije za voice, onemogucuje se pristup na net-u, sto nije slucaj kod ADSL-a.
Naravno, da bi ADSL funkcionirao, treba se instalirati splitter, koji deli frekfencije i salje posebne, sada vec fizicki odvojene, signale na telefon i ADSL modem:

A da, Asymmertic, znaci da su download i upload asimerticni, download je veci (brzi) nego upload, pr: 384/64, 768/128 itd.
Kod ISDN-a je uvek 64/64 ili 128/128.


58. Tintni pisaci (Ink Jet), rade na principu izbacivanje mlaza (jet) ili kapljice (droplet), tinte na papir. Sto su kaplijce sitnije, to je veca razlucivost pisaca. Tinta je spremljena u specijalnim tankovima i kod kucnih pisaca ima jedan tank za crnu boju i jedan za CMY (Cyan, Magenta Yellow), naravno podjeljen za svaku boju, pregradama. Ima i pisaca koji imaju tank za svaku boju posebice.
Ima Ink Jet pisaca sa 8 i vise boja, sto se dobija vernija slika. Kod nekih pisaca, promenom praznog tanka, menja se i dio glave za pisanje, a kod drugih samo rezervoar.

Kod laserskih pisaca, postoji bubanj koji se naelektrizira na onim mestima gde treba doci "boja". Ta mesta privlace toner, koji je ustvari boja u prahu. Nakon toga boja se prenosi na papir i toplinom "zapece" na isti. Isto, sto sitnije zrno tonera, to veca razlucivost, (generalno). I laserski pisaci mogu pisati u koloru, samo sto imaju bubanj i toner za svaku boju. Citavu stvar transfera na papir obavi laser u sprezi sa ogledalima ili kod LED printera, LED (Light Emitting Diode) u istoj sprezi.

Naravno, ako gresim, neka me neko ispravi....
Mir.

Last edited by koskar on 16.06.2004 02:28; edited 1 time in total

[skam]

uu idesh..hvala koskaru!!

[koskar]

[blackduke]

1. Evolucija računala


U ranim danima, računala su bila veliki ormari koji su trošili strahovito mnogo električne energije, a sa malim kapacitetima i precesorskom moći, o sučelju čovjek-stroj da i ne govorimo.

No novi izumi i poboljšanja u elektronici mnogo su toga promijenili. Evolucija mikroelektronike komprimirala je centralnu procesorsku jedinicu (CPU) sa bar nekoliko tiskanih pločica na jedan integrirani čip, koji je bio i moćniji, i sa većim taktom, manjom potrošnjom, a i cijenom. Ta evolucija utjecala je također i na veličine i kapacitete računalnih memorija. Manji i jeftiniji memorijski čipovi mogli su pohranjivati više informacija, i omogućavali računalu da konstantno raste i razvija se. Izum magnetskih medija za pohranjivanje se razvijao istim tempom kao i memorije - sve je težilo manjim dimenzijama, potrošnji i cijeni, a većem kapacitetu.

U kasnim 70-im mikroračunala postala su dovoljno mala da bi se ugrađivala u kalkulatore i igraće konzole. U ranim 80-im, nakon mnogo malih kućnih računala (a i mnogo dobavljača opreme), IBM je stvorio PC - Personal Computer ili osobno računalo, bazirano na Intelovom čipu 8086, koji je postao de facto standard za osobna računala, promijenivši cijeli koncept računala kao tehničkog pojma iz poslužitelja napravljenog isključivo za masovno procesiranje i kalkulacije u radnu stanicu sa raznovrsnim mogućnostima za bilo koji ured ili dom - od igara i tekst editora do kompleksnih proračuna.

Danas pod pojmom radna stanica podrazumijevamo multimedijski stroj koji može procesirati gotovo bilo koju zadaću i rezultat prikazati slikom ili zvukom.

> http://public.srce.hr/~llugaric/teorija/princip.htm


46.


23. Većina računalnih korisnika vjerojatno je čula za ovaj termin i svakako ga povezuje s čvrstim diskom, no da bismo ga malo pobliže pojasnili pozabavit ćemo se razlogom potrebe za defragmentacijom, odnosno zbog čega se uopće defragmentacijom povremeno moramo koristiti. Kada operativni sustav pohranjuje datoteku na čvrsti disk, pokušava pronaći prostor na koji će tu datoteku pohraniti, što je svakako logično, no kada se ta datoteka briše, otvara se prazan prostor koji bi kasnije trebao biti popunjen nekom novom datotekom. No, problem je u tome što nisu sve datoteke iste veličine pa je rješenje potraženo u dijeljenju svake datoteke na djeliće iste veličine čime se postiglo da kada neku datoteku izbrišemo, djelići druge bez ikakvog problema stanu u stvoreni prostor. To funkcionira praktično savršeno, ali poslije određenog vremena, djelići (fragmeniti) datoteka budu razbacani po cijelom disku, a čitanje datoteka koje nisu pohranjene u sekvenci zahtijeva poprilično vrijeme. To je otprilike kao kada bismo pokušali pročitati knjigu s nasumično poredanim stranicama. Inače, ovakav nered na disku svakako podosta umanjuje performanse računala, pa je stoga vrlo bitno povremeno organizirati datoteke, tj. defragmentirati disk.

Traje dugo!?
Tko je god ikada defragmentirao disk bolno je svjestan duljine trajanja tog zahvata, no svakako postoji nekoliko stvari koje možemo učiniti prije samog čina tako da "pomognemo" računalu, odnosno skratimo vrijeme. Naime, osnovno je što moramo znati da postoje aplikacije koje pokušavaju za vrijeme svojega rada upisati nešto, odnosno pristupiti čvrstom disku, što često može prekinuti reorganizaciju diska, te je pokrenuti iznova. Logično je, dakle, pronaći, odnosno, prepoznati takva "smetala" te ih jednostavno isključiti. Jedan od klasičnih smetala jesu svakako antivirusni alati, te ih stoga treba privremeno isključiti; obično antivirusni alati unutar sebe imaju mogućnost privremenog isključivanja. Isključite bilo kakav proces koji ima naviku uključiti sam sebe poslije određenog vremena (kao što je, primjerice, screen saver). Ako kojim slučajem koristite kakav pomoćni programčić za pokretanje nekih aplikacija (scheduler) prema unaprijed postavljenoj periodici, privremeno ga zaustavite. Praktički, potrebno je isključiti sve što nije nužno za rad sustava, te što računalo uopće ne koristiti tijekom defragmentaciji.
Disk Defragmenter
Iako postoje zasebni alati koji vrše defragmentaciju, operativni sustavi odavna dolaze s vlastitim alatom, a primjerice kod Windows operativnog sustava do alata je moguće doći na dva načina. Klikom na gumb početnog izbornika Start, odabirom opcije Programs, opcije Acccessories, System Tools, te konačno klikom na samo ime alata, dok drugi način podrazumijeva prikazivanje svojstava određenog diska (klik desnom tipkom na ikonu diska te odabir opcije Properties), te odabirom kartice Tools (alati), a zatim i klikom na gumb "Defragment Now...". Praktički, ovaj alat ne zahtijeva od korisnika previše akcije, a ovisno o operativnom sustavu moguće je prikazati, odnosno skriti i grafički prikaz onoga što se u danom trenutku događa na čvrstom disku. Ako smo bar donekle odgovorili na pitanje što je fragmentacija, odnosno defragmentacija, te koje su svakako neželjene nuspojave, možda bismo za kraj mogli još odgovoriti na pitanje kada u biti treba vršiti defragmentaciju. Odgovor na to pitanje je možda i najjednostavniji. Praktičku, ono što bi korisnik povremeno trebao učiniti jest pokretanjem alata za defragmentaciju analizirati disk, tj. stupanj fragmentacije, a potom odluku o tome da li je potrebno učiniti defragmentaciju prepustiti operativnom sustavu, odnosno samom alatu. Naime, ako stupanj fragmentacije nije posebno velik, a s obzirom na to da sam postupak traje poprilično dugo (čak i ako ne radimo ništa drugo), alat će redovno savjetovati da disk nije potrebno defragmentirati, a samo na korisniku ostaje hoće li prihvatiti savjet, ili će pak forsirati defragmentaciju.

> http://www.baranja.net/modules.php?name=News&file=article&sid=162



00. PAR ODGOVORA o razvoju internet

> http://www.iskon.biz/podrska/vodic/internet/internet/007.html


60-te godine - postanak

Internet se razvio šezdesetih godina 20. stoljeća iz projekta američkog Ministarstva obrane. Tada je, u jeku hladnog rata, vladina agencija DARPA (Defence Advanced Research Project Agency) započela razvoj tehnike i tehnologije za povezivanje različitih računalnih mreža koje bi mogle razmjenjivati podatke preko žice, a ne kao što se to dotada radilo, prenošenjem magnetskih traka s jednog mjesta na drugo. Rezultat je trebala biti mreža koja bi mogla funkcionirati i u uvjetima djelomičnog uništenja njene fizičke strukture, što je tada bila realna mogućnost zbog sovjetske prijetnje nuklearnim ratom. Tako je 1969. godine nastala mreža ARPANet, koja je povezivala američke znanstvene i akademske istraživače, a sastojala se od 4 čvora (Kalifornijsko sveučilište u Los Angelesu, Istraživački institut Stanford, Kalifornijsko sveučilište u Santa Barbari i Sveučilište Utah). Ta je mreža bila prethodnica današnjeg Interneta, a projekt je nastavljen jer se uvidjelo da takvo povezivanje omogućuje laganu razmjenu informacija.

70-e godine - razvoj

Početkom sedamdesetih godina na mrežu je spojeno već 15 čvorova s 23 računala. Povezana su mnoga američka sveučilišta i znanstvene ustanove te poneke komercijalne organizacije. Na ARPANet je 1973. godine spojen prvi čvor izvan SAD-a, i to University College of London u Velikoj Britaniji. U to vrijeme razvijen je i uveden novi mrežni protokol nazvan NCP (Network Control Protocol), koji je omogućio lakše umrežavanje i pisanje programa za mrežne usluge. Tvrtka BBN je 1975. godine osnovala Telnet, prvu javnu komercijalnu informacijsku uslugu. Tih godina razvijaju se i elektronička pošta, mailing liste i news grupe. Mreža se koristi za razmjenu e-mail poruka, rad news grupa, pristup udaljenim bazama podataka i prijenos datoteka. Krajem sedamdesetih se, zbog uočenih nedostataka NCP-a, razvija protokol na kojem se danas temelji Internet - TCP/IP (Transmission Control Protocol/Internet Protocol).

80-te godine - rast

ARPANet se 1983. razdvaja na vojnu mrežu MILNet (MILitary Network) i ARPANet. Iste godine cijela mreža počinje umjesto dotadašnjeg NCP-a koristiti TCP/IP protokol, a preostali dio ARPANet-a postaje okosnica mreže. U raznim državama razvijaju se akademske i komercijalne mreže koje se polako priključuju na tu okosnicu - i tako nastaje Internet. Američka organizacija za znanost NSF (National Science Fundation) 1986. godine osniva 5 superkompjuterskih centara i povezuje ih vlastitom mrežom NSFNet, što dovodi do ubrzanog umrežavanja vladinih i obrazovnih ustanova. Razvija se NNTP (Network News Transfer Protocol), koji omogućuje rad news grupa. Sredinom osamdesetih uvodi se sistem označavanja računala pomoću imena i domena (simboličkih adresa), koji olakšava pamćenje adresa računala, a prva registrirana domena bila je symbolics.com. Zbog uvođenja domena i simboličkih adresa postalo je neophodno uvođenje sustava zvanog DNS (Domain Name System) koji pretvara simboličke adrese u brojčane IP adrese. Krajem osamdesetih godina na Internet je bilo priključeno preko 100.000 računala iz oko 20 država, među kojima su SAD, Kanada, većina zapadnoeuropskih država, Japan, Meksiko itd.

90-te godine - eksplozija rasta

Početkom devedesetih godina ARPANet prestaje postojati. Uvode se nove usluge i protokoli: WAIS (Wide Area Information Servers), Gopher te World Wide Web (WWW). Upravo nastankom WWW-a, koji će kasnije postati najpoznatija i najviše korištena usluga na Internetu, počinje prava eksplozija priključivanja na Internet. Tako je 1991. godine na Internet priključena i Hrvatska, putem CARNet-a (Croatian Academic and Research Network - Hrvatska akademska i istraživačka mreža). Poslovni svijet i mediji počinju zamjećivati veličinu i mogućnosti Interneta, tako da počinje njegova komercijalizacija. Na Internet se spajaju razne vladine i obrazovne institucije iz svih dijelova svijeta. Sve više tvrki postavlja na Internet svoje web stranice i 1994. se pojavljuju prvi on-line dućani u kojima je moguće kupovati preko Interneta. NSFNet se 1995. vraća svojoj prvobitnoj ulozi istraživačke i znanstvene mreže, a okosnica Interneta postaju komercijalni davatelji usluga. WWW postaje najpopularnija i najkorištenija usluga te prva po broju prenesenih podataka. Krajem devedesetih razvijaju se nove tehnologije i usluge, kao što su pretraživači Interneta (eng. search engines), Internet telefonija, elektronsko trgovanje (eng. e-commerce), portali, on-line bankarstvo, prijenos slike i zvuka uživo itd. Krajem 90-ih godina dvadesetog stoljeća na Internet je priključeno preko 56 milijuna računala u oko 1,5 milijuna domena iz skoro svih država svijeta, a koristi ga oko 200 milijuna korisnika.

[unique]

@blackduke: što se tiče onog 1.og mislim da se misli na općenitu evoluciju računala (ne samo električnih ?) znači sve od abaka, algoritamski tablica i sl. sranja...

[e-motion]

Evo 1. ako ti ne smeta jezik

c/p



...Ali krenimo po redu, onog momenta kada je predhistorijskom čovjeku
zafalilo prstiju na rukama kako bi izvršio jednostavne operacije poput
sabiranja i oduzimanja javila se i potreba za nekom vrstom pomoćnog
sredstva. Pa tako mnogo kasnije u istoriji se javlja nešto što se zove
ABAKUS. U pitanju je mala sprava koja u mnogome liči na školsku
računaljku na kojoj su se mogle vršiti operacije sabiranja i uduzimanja.
Interesantna je činjenica da se abakus i dan danas koristi u nekim
zemljama daleke Azije. Međutim, ovo sve se teško može nazvati nekim
korjenom informatike, ali nije se odjednom niti pojavio Jaguar sa V12
mašinom sa direktnim ubrizgavanjem

Blaise Pascal (1623 – 1662) je razvio jednu vrstu mehaničkog kalkulatora
kako bi svome ocu pomogao u poslu oko obraćuna poreza. Mašina se od
milja zove «Pascalina» (pogledati sliku) i sadrži 8 brojčanika koji su
omogućavali da se izaberu cifre i nad njima izvrše sljedeće računske
operacije (sabiranje, oduzimanje i množenje). Ovo bi se moglo smatrati
jednom od preteča Casio modernih digitrona.


Charles Babbege (1791 – 1871) se više smatra
djedom računara nego ocem, iz razloga što on
nikada nije praktično realizovao mašinu koju je
zamislio i dizajnirao. U to doba u Engleskoj su
se koristile «matematičke tablice» u svrhu
izračunavanja navigacije i nekih naučnih proračuna. Frustriran njihovom
neefektivnosti Čarls je dizajnirao mašinu koja je bi radila na principu
povlačenja ručica i izvršavala operacije. Čak je idejno zamišljen i «output»
u obliku malih štampanih ploča. Mašina je trebala da posjeduje sljedeće
ključne komponente: ulaz podataka, pohrana, vršenje operacija, izlaz
rezultata i automatska kontrola operacija u mašini. Da, ovo mora da ste
već čuli negdje, u pitanju je koncept na kojem se baziraju skoro svi
moderni računari. Naravno ovaj ambiciozni projekat nikada nije realizovan
iz razloga što tehnologija toga doba je bila daleko iza ideje.
Ovdje ćemo da napravimo mali istorijski skok, jer nam prostor ne
dozvoljava da obradimo sve što se dešavalo do prvog elektronskog
računara.

ENIAC je prvi pravi elektronski računar razvijen na Pennsylvania
univerzitetu od strane tima inžinjera vođenih od strane Mauchly-a i
Eckert-a krajem II svjetskog rata (1946). Radio je na principu vakumskih
cijevi (u narodu poznate kao «lampe»). Broj istih je bio 18 000 i razvijale
su strašno veliku temperaturu, pa je tako ENIAC imao u prosjeku svakih 7
minuta, po jedan pad sistema, koji se bukvalno manifestovao u obliku
dima. Namjena mu je bila izračunavanje putanje balističkih projektila za
USA Army. Ali ono što je važno za nas ovdje, je to da je ovo mašina koja
se mogla programirati. Ulaz je bio zasnovan na principu prekidača koji
naravno mogu imati samo dva stanja (upaljen/ugašen ili nama poznato
1/0). Svaka instrukcija koju je ENIAC trebao da obradi se davala preko
prekidača. Što kada malo bolje razmislimo nije nimalo jednostavan posao.
Ovo je otprilike mjesto kada bi mogli da definišemo šta je to u stvari
programski jezik. To je sredstvo pomoću kojeg programer kreira softver
(programe) bilo da je to sistemski ili aplikativni. Rećeno jezikom naroda
pomoću programskog jezika računaru «objašnjavamo» šta i kako da
nešto odradi.
...