BIG HELP!!!!

[skam]

weeee..moram to brzo kopipejstat..hebeno..thnx to all!!

[Sulien]

Ak sad ne daš taj ispit -- kick/ban !

Nećemo mi tolko pisat bez veze Break a leg (ak' nisi već pisao )

[Phoenix]

aaaa, jos cu nesto i naucit..... NECM!!! de maknite ovo kad zavrsite j/k

gl dude!

[carr]

skam wrote:

weeee..moram to brzo kopipejstat..hebeno..thnx to all!!

e bilo bi fino od tebe da kad skupis odgovore na sva pitanja, da ih sve skupa stavis negdje na net da si svi mogu skinuti ako ce nekome kada trebat...

[0viking0]

... da, to nam je informatika na prvoj godini... ...a to je u biti među 5 najlakših ispita (od 14 na prvoj)... pa nek mi onda netko kaže da je grafički lagan fakultet kak si svi briju. Stavit ću ja sve odgovore na hrpu kad prijavim ispit i složim si doma neki dobar šalić. Tjedan-dva.

[0viking0]

...al to ne znači da mnogima (pa i meni) nećete skratiti muke ako još što poodgovarate trebat će i slijedećim generacijama. Ima nas puno i bit će nas još i više sa Grafičkog

[[shilokko]]

0viking0 wrote:

Ima nas puno i bit će nas još i više sa Grafičkog

you are disease

[smasher]

ja stižem...

[0viking0]

Đibo, trebam odgovore na ova pitanja, a ti rek`o da ih imaš

[djipster]

http://www.asiart.tk/

gore link dowload...INF...

(nije moj web i nema veze samnom!!!!)

[0viking0]

eVO iH... Nisam ih ja pisal. To je samo kopipejst sa predavanja.

1. Računalma evolucija?
U ranim danima, računala su bila veliki ormari koji su trošili strahovito mnogo električne energije, a sa malim kapacitetima i precesorskom moći, o sučelju čovjek-stroj da i ne govorimo.
No novi izumi i poboljšanja u elektronici mnogo su toga promijenili. Evolucija mikroelektronike komprimirala je centralnu procesorsku jedinicu (CPU) sa bar nekoliko tiskanih pločica na jedan integrirani čip, koji je bio i moćniji, i sa većim taktom, manjom potrošnjom, a i cijenom. Ta evolucija utjecala je također i na veličine i kapacitete računalnih memorija. Manji i jeftiniji memorijski čipovi mogli su pohranjivati više informacija, i omogućavali računalu da konstantno raste i razvija se. Izum magnetskih medija za pohranjivanje se razvijao istim tempom kao i memorije - sve je težilo manjim dimenzijama, potrošnji i cijeni, a većem kapacitetu.
U kasnim 70-im mikroračunala postala su dovoljno mala da bi se ugrađivala u kalkulatore i igraće konzole. U ranim 80-im, nakon mnogo malih kućnih računala (a i mnogo dobavljača opreme), IBM je stvorio PC - Personal Computer ili osobno računalo, bazirano na Intelovom čipu 8086, koji je postao de facto standard za osobna računala
2. Komponente računalne pismenosti?
Računalna pismenost je sposobnost ovladavanja znanjima, vještinama i sposobnostima korištenja sredstava inf.tehn. i rez. djel. inf. sust.
Posoje 4 stupnja računalne pismenosti: elementarna, aktivna, kreativna, društveno osviještena.
3. Geneza informacijskog društva?
Autori koji se bave predviđanjem budućih društvenih promjena oslikavaju informacijsko, postindustrijsko društvo kao društvo radikalnih planetarnih promjena koje nastaju upravo zbog brzog razvoja informacijskih znanosti i kompjutorske revolucije. Ta se geneza očituje na svim područjima naših života (društvenim, kulturnim, tehničko tehnološkim i materijalnim te mnogim drugima). Razlozi i ciljevi napretka više nisu samo tehničko – tehnološki te materijalni rast već i humanizacija života pojedinaca koje djeluje destruktivno na samo (ne)informacijsko društvo.
4. Osnova i karakteristika odluke?
Odluke su pojave koje donosimo nesvjesno svakog dana, a koje nam istodobno mijenjaju život. Postoji mnogo faktora koji utječu na odluku a najglavniji je faktor okolina. Odluke se prema vremenu dijele na dugoročne (strateške), srednjoročne (taktićčke) i kratkoročne (operativne); osim toga postoji još mnogo podjela od kojih je najčešća logična odluka koja se temelji na izboru jedne od alternativa od unaprijed ponuđenih mogućnosti.
5. Znanstveno tehnološki razvoj računalne tehnologije?
Nakon šta je otac računala Charles Babbage 1883. postavio temelje elektroničkih računala koje nije bilo tehnološki moguće sprovesti u dijela nakon II.Svj.rata pojavljuju se: Z3, MARK 1 i 1946. ENIAC koje se danas smatra prvo računalo; bilo je teško oko 30 tona i radilo je na principu elektronskih cijevi; nakon njega slijedi UNIVAC1 (komercijalna obrada podataka, serijska proizvodnja, velikih dimenzija, potrošnje, skromnih mog.), slijede računala II.GENERACIJE temeljeni na tranzistorima kojiima su ulazni i izlazni el. bile bušene kartice i papirne vrpce i magnetske konto kartice; III.GENERACIJA započinje računalom IBM 360 koje karakteriziraju integrirani krugovi (manje dimenzie, veća brzina obrade podataka, niža cijena, manji utrošak energije..), IV.GENERACIJA započinje IBMom 370 i oldikuju se visoko integriranim krugovima (jeftini, brzi, velika proizvodnja), V.GENERACIJA, osn. el. je čip (mrežna povezivanja, softver..); VI. GENERACIJA(u razvoju) se predviđa da će se temeljiti na biočipu od kojih se danas mnogo očekuje…
6. Područja primjene informatičkih tehnologija?
Minijaturizacija (droizvodnja),digitalni satovi,kalkulatori,videorekorderi); robotizacija, telematizacija (teletekst sustavi,elektronička pošta,mreže za obradu podataka,interaktivne on-line,računalne mreže; Digitalizacija (uredsko poslovanje.tekst pocesori,tehnike,memoriranja,pretraživanja,prijenosa, mikrografija)
7. Rast i razvoj Informacijskog sustava?
Za životni ciklus sustava karakteristične su 4 razvojne faze: inicijalizacija(nastajenje), ekspanzija(rast), konsolidacija(sazrijevanje), zrelost. Međutim, ponekad je zbog brzine promjena tehnologije i društva potrebno u toku samog rasta sustava započeti novi ciklus jer je prethodni već u zaostajanju za trendom rasta.
8. Entropija informacijskog sustava?
Pošto je informacijski sustav sustav s okolicom koji odražava ulazno-ilzlazne inf. veze javlja se jedna velika sntropija(nered) u skupu svih tih informacija i ponekad je teško razlučiti je li riječ o sustavu ili djelu sustava što djeluje zbunjujuće ali i zapanjujuće u svojoj veličini, neredu i istovremenoj složenosti.
9. Geneza informacije?
(grf fainomai-pojavljujem se, rijetka izuzetna pojava) Informacija je postala interdisciplinarni fenomen, a svaka je znanost pokušavala, i još pokušava protumačiti samo jedan dio ili oblik te složene pojave. To je kompleksan fenomen s mnoštvo različitih fizičkih, bioloških i društvenih svojstava koji se iz dana u dan širi i raste i koji nema granica.
10. Aspekti informacija?
Danas se informacije pojavljuju u najraznovrsnijim oblicima: vizualnim i audio. Informacija je danas poprimila oblik slike, skice, teksta, radio i audio signala, video i audio zapisa, koda, šifre, zvuka i drugih viđenih i ne viđenih fenomena.
11. Aktivnosti informacijskog sustava?
Odabir i nabava izvora informacija, predstavljanje ili prestruktuiranje informacija, organiziranje, pohrana i stvaranje inf.proizv., pretraživanje i pronalaženje (analiza upita), diseminacija i davanje inf. usluga
12. Problemi koji nastaju u komunikaciji unutar informacijskog sustava?
Prema Warrenu Weaveru postoje tri razine problema: TEHNIČKI (odnose se na točnost prijenosa simbola u komunikaciji); SEMANTIČKI (preciznost kojom preneseni simboli čuvaju značenje komuniciranih inf.); RELEVANTNOSTI I DJELOTVORNOSTI (djelotvornost učinka primljenih obavijesti na ponašanje primaoca, postizanje cilja pošiljatelja ili primatelja, jesu li obavijesti uistinu prenijete)
13. Projektiranje informacijskih sustava?
Vrši se prema načelu kompleksnosti, interdisciplinarnosti, dinamičnosti, otvorenosti, samoorganiziranja, pouzdanosti, zakonitosti, ekonomičnosti i orijentiranosti.
14. Kodiranje i dekodiranje?
Kodiranje je postupak pretvorbe inf. iz jedne izražajne mog. u neku dr. a njemu obratan postupak je dekodiranje. S obzirom na jedinicu kodiranja razlikujemo: kodiranje orijentirano smislu, porukama i znakovima. Danas se zbog jednostavnosti postupaka koriste 2 vrste uniformiranih kodova temeljenih na 8 binarnih znamenki, uk. 256 razl. izvornih znakova i to su EBCDIC i ASCII kodovi za koja su računala unaprijed memorirana i prepoznaju ih.
15. Pravila semiotike?
Semiotika definira el. iskazivanja inf. sadržaja (znakove, simbole, siganale..) i njihove mog. povezivanja u smislene cjeline (nizove ili višedimenzionalne tvorevine)
PRAVILA: semantičko, sigmatsko, pragmatsko, sintaksno.
16. Što je informacija a što podatak?
Informacija ili obavijest je značenje koje se pridružuje podacima uz pomoć poznatih konvencija što se koriste za njihovo interpretiranje , opći kom. fenomen, dok je podatak znakovni prikaz činjenica pojmova i instrukcija na formatizirani način pogodan za komuniciranje, interpretaciju i obradu uz pomoć ljudi ili strojeva.
17. Oblikovanje baze podataka?
Za oblikovanje baza podataka potrebno je imati program (DBMS-dana base management system) koji pomaže u organizaciji podataka tako da se do njih može brže i efikasnije doći. Nekad su vladali dBase i Cliper baze podataka a danas s pojavom Windowsa prednače Access, Visual Basic ,Paradox i Fox Pro.
18. Granične znanstvene discipline informacijskih znanosti?
Informacijska znanost je interdisciplinarna znanost i nadopunjuje se i ne može se odvojiti od: semiotike, teorije odlučivanja, teorije igara, kompjuterske znanosti, dokumentalistike, teorije informacija, kibernetike, opće teorije sustava, strukturne lingvistike, informacijske i behaviorističke znanosti.
19. Komunikacijski odnosi unutar informacijskog sustava?
Još je Aristotel postavio model komunikacijskih odnoso koi je široko prihvaćen dan danas a sast. se od okoline u kojoj djeluje pošiljalac koji preko kanala šalje obavijest primaocu.
20. Objasni povratnu vezu u informacijskom sustavu?
Može biti: +.-,direktna, indirektna
21. Odnosi između informacijskih znanosti,informatike i kibernetike?
Te su tri discipline usko povezane i jedna bez druge ne bi mogle funkcionirati u današnjem razvoju društva; informacijska znanost proučava ukratko rečeno informacije, informatika proučava također informacije ali i tehničke uređaje i softverske jezike za njihovo prevođenje a kibernetika je znanost koja s ebavi općim pitanjima a ne pojedinostima funkcioniranja sustava.
22. Što podrazumjevamo pod informatičkom djelatnošću?
Pod inf. djelatnošću podrazumijevamo rad ljudi različitih zanimanja čiji su temeljni predmet interesa informacije i informatika. (proizvođači, obrađivači, raspačivači i djelatnici u inf. ind.)
23. Objasni defragmentaciju tvrdog diska?
Kada operativni sustav pohranjuje datoteku na čvrsti disk, pokušava pronaći prostor na koji će tu datoteku pohraniti, što je svakako logično, no kada se ta datoteka briše, otvara se prazan prostor koji bi kasnije trebao biti popunjen nekom novom datotekom. No, problem je u tome što nisu sve datoteke iste veličine pa je rješenje potraženo u dijeljenju svake datoteke na djeliće iste veličine čime se postiglo da kada neku datoteku izbrišemo, djelići druge bez ikakvog problema stanu u stvoreni prostor. To funkcionira praktično savršeno, ali poslije određenog vremena, djelići (fragmenti) datoteka budu razbacani po cijelom disku, a čitanje datoteka koje nisu pohranjene u sekvenci zahtijeva poprilično vrijeme Inače, ovakav nered na disku svakako podosta umanjuje performanse računala, pa je stoga vrlo bitno povremeno organizirati datoteke, tj. defragmentirati disk.
24. Nabroji i objasni moguće priključke na matičnoj ploči (serijski, paralelni, USB...)?
Osim standardnih dijelova (procesor, memorija, utori za umetanje kartica, keyboard controller, BIOS, cache memory, napajanje, konektor za tastaturu i dr…) mogu se još nadograditi video podsustav, ATA controller, SCSI sučelje, zvučnu karticu i dr….Međutim bolje je te komponente odvojeno kupovati jer se razvojem tehnologije mijenja potreba za nadogradnjom a prilikom kupnje istih u kompletu nadogradnja zna biti teška a ponekad i ne moguća!
25. Monitori - tehnologije, karakteristike?
Danas se upotrebljavaju većinom VGA i LCD monitori razl. veličina (14-21''). Grafička kartica pretvara digitalnu inf. iz video memorije u analogne signale koji videokablom, koji povezuje grafičku i monitor, idu na monitor, koji ih prikazuje u obl. slike na zaslonu u RGB color modeu.
Karakteristike monitora: dimenzija, vrsta cijevi, rezolucija, broj boja, vertikala i horizontalna frekvencija…)
26. Objasni ulogu L1 i L2 cache memorija u računalu?
L1 (memorija unutar samog čipa, međumemorija) i L2 (vanjska, SRAM memorija) jesu statičke memorije koje su smještene na matičnoj ploči te ubrzavaju mogućnost procesora da nesmetano čita podatke bez čekanja.
27. Bežična komunikacija vezana uz računala - tehnologije, usporedbe (IrDA, bluetooth, WLAN 802.11...)?
IrDA (Infrared data association) prenosi podatke infracrvenom svjetlosti, jako mali domet, potrebna je optička vidljivost uređaja, jako spori prijenos, ali jeftino i lako izvedivo -- Bluetooth je tehnologija koja je razvijena da radiovalovima povezuje uređaje široke namjene na kratkom dometu -- WLAN (Wireless local area network) 802.11 je standard koji je najrašireniji i ima svoje podstandarde, od kojih svaki ima različita frekvencijska područja rada i brzinu
28. Nabroji i objasni vrste particija na PC računalima (primarne, proširene, logičke)?
29. Nabroji i objasni datotečne sustave na PC računalima (FAT, FAT 32, NTFS, EXT...)?
Pojavom Win NTa 3,5 FAT (File Allocation Table) zamijenjen je novim naprednijim NTFS sustavom koji omogućava korisnicima smisleno davanje imena datoteka te 16-bitni međunarodni standard za prikaz znakova..osim tih datotečnih sustava postoje i drugi kao što su VFAT (32-bitni), Explorer (u posljednje vrijeme najrašireniji…)
30. Objasni postavljanje kratkospojnika (jumpera) prilikom spajanja uređaja na IDE/ATA kanal?
postavljanje jumpera služi za hardwersko određivanje načina rada nekog uređaja, jumper se stavlja tako da spaja dva pina koja je potrebno kratko spojiti da bi uređaj prešao u taj način rada (master/slave npr.) -- na svakom uređaju su specificirane sve kombinacije položaja jumpera i čemu služe
31. Nabroji vrste memorija prema načinu pristupa i ukratko objasni (asnihroni DRAM, sinkroni SDRAM, DDR-SDRAM...)?
Na matičnoj ploči možemo imati nekoliko vrsta memorija: ROM, RAM i SRAM; ROM se uključuje prilikom podizanja sustava, RAM je radna memorija a SRAM je međumemorija.
32. Objasni razliku između dinamičkog (DRAM) i statičkog (SRAM) RAM-a?
Za razliku od statičke dinamičku memoriju je potrebno osvježavati što generira pad performansi i usporuje sistem za nekih 5%.
33. Nabroji vrste chipseta na matičnoj ploči i objasni čemu služe(northbridge, southbridge...)?
Čipseti čine logiku matične ploče a najpoznatiji i najupotrebljeniji danas je ASIC (Aplication specific integrated circuit) koji povezuje sve ostale el. pločei sadrži sabirnički i DMA,kontroler prekida…te mnoge druge..
34. Objasni DMA prijenos podataka i kako ga je moguće uključiti i isključiti u win OSu?
DMA je moguće uključiti kad se ode u properties IDE kanala u device manageru, no to je ponekad opasno raditi ako se ne zna što se radi i mogu se spržit stvari.
35. Nabroji i objasni utore za proširenje na matičnoj ploči - (ISA,PCI,AGP...)?
Danas su najčešće ISA(Industry standard architecture) i PCI (Peripheral components interconnect) a još se uvijek ali rijetko koristi i VLB( Vesa Local Bus), dok su MCA (Micro channel architecture) i PC-XT mrtve..
36. Nabroji i objasni vrste memorijskih modula (SIMM, DIMM, SODIMM...)?
SIM moduli memorije dolaze u 2 osn. oblika (72 i 30 nožićni) a postojiu više kapaciteta; svi se moduli trebaju slagati po svojoj vrsti jer u suprotnom ne rade.
37. Objasni kako računalo dodjeljuje oznake particijama?
sve informacije o particijama se nalaze u MBR (master boot record) u prvih XX bajtova na hard disku, tu se nalazi cijeli partition table, a svaka particija ima svoj BR na prvih XX bajtova particije gdje su informacije o mogućem operativnom sustavu kojeg treba dići ili drugo
38. Objasni mapiranje ako na tri HDD-a imamo po jednu primarnu i jednu logičku particiju?
Primarne particije biti će označene sa C, D, E a logičke sa F, G, H.
39. Razvoj osobnih računala od 1976g. (Apple I, Commodore 64, Atari, Amiga...)?
-integrirani krugovi LSI ( large scale integratio ), imjena multi programiranja, rtualna vanjska memorija
40. Razvoj prvih računala od 1934g do 1950g.(Z3, ENIAC, MARK 1...)?
MARC 1-Howard Aiken na Harward-u; automatski je obavljalo računske operacije; prvo elektro-mehaničko računalo koje je obavljalo računske operacije bez ljudskog posredovanja
ENIAC ( Elektronic numerical integrator and calculator ) - 1943 g. John Mauchly i J.Presper Eckert razvili su ENIAC
19000 elektronskih cijevi, 30 tona težine, uzimao je prostor od 1500m, 1000 puta je brži od Mark 1 računala
41. Objasni što je BIOS, gdje se nalazi, može li se nadograditi, što je to POST a što CMOS?
BIOS(Basic input/output servis)i to je zapravo ROM u kojem je program koji računalo počne izvršavati čim ga uključimo. POST (Power on self test) je dio kroz koji kompjuter prolazi čim ga uključimo i provjerava postoji li koji eksterni ROM. CMOS je Setup kojeg možemo pokrenuti čim upalimo komp preko kojeg mijenjamo bitne postavke chipseta i dr. parametra.
42. Nabroji i ukratko objasni najvažnije karakteristike tvrdog diska(kapacitet, brzina rotacije, vrijeme traženja, latencija...)?
Osnovne značajke hard diskova su:kapacitet ( mjeri se u Gb ),brzina okretanja glavne ploče ( mjeri se ork/min ), brzina pristupa podacima ( u sekundama ), način spajanja na računalo ( IDE,SCSI,Serial ATA ) kapacitet današnjih hard diskova iznosi preko 100 GB - Hard diskovi se spajaju na računalo preko :1) IDE sučelja koji koristi većina PC i MAC računala;:
- karakteristični je protok informacija do maksimalnih 133 Mb/s- cijenom su pristupačni - koriste do 3 ploče unutar samog diska - maksimalna dužina kabela preko kojega se spajaju je 90 cm - može se spojiti do 4 uređaja na jednom IDE kontroleru,što znači 2 hard diska po
kanalu - brzina im je 5400 okr/min i 7200 okr/min - kapacitet je do 200 Gb
2) SCSI ili u prijevodu Smal Computer System Inerface- koriste se većinom kod serverskih platformi- znatno su skuplji od IDE diskova i trajnost im je veća- kapacitet je do 180 Gb- dužina kabela za spajanje na računalo je 5 m( pogodnij su za serverska kučišta)- protok informacija je do 320 mb/s - može se spojiti do 15 uređaja po računalu bez dodatnih kontrolera- brzina im je 10000 – 15000 okr/min- podržavaju Hot Swap( isključivanje iz računala u radu)
3) Serial ATA diskovi- naprednija verzija IDE diskova- trebaju se pojaviti na tržištu u toku 2003 godine- trebali bi imati značajnije bolje karakteristike u radu- podržavaju Hot Swap
43. Priprema tvrdog diska za rad (fizičko, logičko formatiranje)?
44. Tri najvažnija elementa grafičke kartice (grafički procesor, video memorija, RAMDAC)?
Grafički procesor je zadužen za komunikaciju s gl. procesorom i izvršavanje zadataka, emulaciju VGA, VESA ili eventualno nekih dr. video standarda, te za baratanje s videomemorijom, dig-analognim konverterom i paletom; od memorija imamo ROM(s video BIOsom i raznim tabelama) i RAM memoriju (videomemorija za pohranu slika te dio za rad graf.procesora i pohranu podataka); RAMDAC(digitalno-analogni konverter) služi da trenutno stanje u videomemoriji prikaže na zaslonu katodne cijevi.
45. Što su i čemu služe upravljački programi (driveri)?
46. Raspored tipaka na standardnoj tipkovnici, QWERTZ i Dvorakov raspored tipaka?
- Sastoji se od alfanumeričkog dijela koji se obično sastoji od: slova internacionalne abecede ,deset znakova za brojeve od 0 do 9, specijalne znakove za programsko korištenje, funkcijske tipke F1 –F12, numerički dio s desne strane tipkovnice koji nalikuje kalkulatoru, posebne tipke: enter escape CTRL alt, backspace, tab, shift, caps lock, delet, i insert, kursorske tipke
47. Elementi kod pisača jesu (tehnologija ispisa, razlučljivost, brzina ispisa, format ispisa, količina memorije, jezik za ispis...)?
-uređaji za ispis informacija iz računala na papir ili neki drugi printabilni medij, jedan su od najčešće korištenih izlaznih jedinica na računalu, razlikujemo više konsrtrukcijskih tipova pisača: matrični, inkjet, laserski, sublimacijski
MATRIČNI PISAČI- najstariji tip pisača- radi na principu pisaće mašine ,tj znakovi se ispisuju na papiru u kontaktu s trakom koja u sebi nosi bojni pigment- vrlo su spori,ali im je cijena ispisa po stranici vrlo mala- kvaliteta i brzina ispisa ovisi o broju iglica koje udaraju o traku s bojom(24,32,4 - postoje i izvedbe s mogučnosti višebojnog ispisa- dosta su bučni u radu -mogu ispisivati tekst na beskonačne trake- još i danas najbolji izbor za uredske pisače- ima ih u raznim formatnim izvedbama ( A4, A3 ,A2), maksimalni format u ispisu je A1
INKJET -najrasprostranjeniji princip izrade pisača- Prvi tintni pisači se pojavljuju 1976 godine- daje mogučnost višebojnog ispisa za malu cijenu uređaja- najjeftiniji uređaji- podatci se ispisuju preko inkjet glave koja uzima boju iz spremnika u pisaču i prenosi je na papir- ima ih u raznim formatnim izvedbama ( A4, A3 ,A2) - razlikujemo više principa samom pristupu izrade inkjet glave za ispis- tvrtka Epson koristi piezo tehnologiju kod ispisa inkjet glave printera- ta tehnologija se bazira na piezoelektričnom elementu koji je u samoj pisaćoj glavi na printeru i pri promjeni polariteta elementa sitna kapljica tinte se isporučuje na papir -taj princip rada je precizniji od klasičnog,ali je kompliciraniji za izvedbu i održavanje- podržane rezolucije i kvaliteta ispisa su od 600*600 dpi (dot pich per inch ) do 4800*1200 dpi-- kod klasičnog principa slika se formira uštrcavanjem mlaza tinte na papir- u trenutku kada treba izbaciti kapljicu tlak se povisi tako da kapljicu ištrca na papir- postoji više okomito ugrađenih cijevčica iz kojih izlazi tinta- podržane su rezolucije od preko 3600*1200 dpi
LASERSKI -to su elektrostatski pisači u kojima se laser koristi kao izvor svjetlosti- računalno reguliran signal velikom brzinom uključuje ili isključuje lasesku zraku koja se pomoću zrcala reflektira na rotirajući bubanj ,koji je osjetljiv na izvor svjetlosti s pozitivnim električnim nabojem- kada laserska zraka padne na bubanj depolariziraju se točkice na bubnju koji se vrti i tako se oblikuje slika pisanog ili slikovnog sadržaja- slika nije vidljiva sve dok se na bubanj ne nanese tanki sloj praškastog tonera koji je elektrostatski pozitivan -tada papir dolazi uz bubanj i privlači toner s bubnja na sebe- takav obojeni papir prolazi kroz grijače gdje se slika na papiru zapeče i izlazi van- temperatura na kojoj radi grijač je oko 200°c- laserski pisača ima jednobojnih i u koloru- formati printanja su od A4 do A2
- na računalo se spajaju preko LPT i USB porta dok veći modeli imaju i mrežne adaptere
SUBLIMACIJSKI -princip rada im je da se toner isporučuje na papir sublimacijskim postupkom- odlike su im velika kvaliteta i visoka cijena - toner mogu biti praškasti i tekući- koriste se u profesionalnim grafičkim studijima kao uređaji za probni tisak i kao uređaji za tiskanje na velikim formatima
48. Vrste modema (interni, eksterni, win modemi...)?
49. Čemu služe i što su TWAIN i OCR programi?
Služe za konvertiranje faksne datoteke u textni format koji je dalje obradiv u programu za obradu texta.
50. Najčešće vrste grafičkih datoteka na PC osobnim računalima?
JPEG, BMP, TIFF, GIFF, PDF, PNG…
51. Najčešće vrste audio datoteka?
wma, mp3, waw, au, midi…
52. Nabroji i objasni najpoznatije operativne sustave?
Dos operativni sustav je prvi komercijalni operativni sustav za osobna računala- Dos je tekstualni operativni sistem bez grafičkog sučelja- sadrži i rudimentalne mrežne mogućnosti- razijao se u više verzija ( 5.0 , 5.1 i dr. ) - postupno se povlačio iz upotrebe i zamjenjivao novijim i sofisticiranijim sustavima
Windows -najrasprostranjeniji operativni sustav današnjice- proizvod firme Microsoft kao i DOS- postoji i razvija se u više verzija - postoje kao jednokorisnički sustavi (Win 95 , Win98 ) i višekorisnički ( win NT Win 2000 ,Win XP , Win 2003 ) - koriste grafička sučelja za komunikaciju s korisnikom- pogodan za sve PC platforme- dosta su zahtjevni za računalne resurse- višekorisničke verzije imaju vrlo razvijenu mrežnu podršku -novije verzije kao Win XP imaju napredno grafičko sučelje i bolju implementaciju raznih programskih paketa. najpogodniji su operativni sustav za multimedijalne aplikacije-mane Windows operativnih sustava je u hardverskim zahtjevima te visokom
nabavnom cijenom
Unix -operativni sustav namjenjen višeprocesorskim sustavima -koristi se u profesionalne svrhe i na zahtjevnim sistemima -vrlo pogodan za serversku uporabu jer je vrlo otporan na virusnu prijetnju -u Hrvatskoj se najviše koristi u Silicon graphic računalima za zahtjevnu multimedijalnu obradu u verziji IRIX
Linux -oponentni sustav microsoft Windows platformama -razvija se oko standardne kernell osnove s više desetaka verzija sučelja i operativne podrške -najpoznatije verzije dostupne na tržištu su: Red hat, Knopix, Debian, Mandrake-glavna odlika Linux operativnog sustava u odnosu na Windows operativni sustav je u tome što je besplatan i uspješnije radi u cluster ( grozd ) računalnim sustavima-nedostatci Linux operativnog sustava su u slaboj korisničkoj podršci i nepodržavanje svih hardverskih proizvoda ,te još uvijek slaboj programskoj podršci-neke verzije mogu operativno raditi i bez prethodne instalacije na računalo već s Cd-rom uređaja
MAC OS- operativni sustav apple macintosh računalnih platformi -razvio se od prvog uporabljivog grafičkog operativnog sustava za osobna računala -posljednje verzije Mac OS operativnog sustava se zasnivaju na Unix bazi kreiranja operativnog sustava ( Mac Os 10.3 Panther ) -jedan od najrasprostranjenijih operativnih sustava u SAD-u ,dok se u Hrvatskoj koristi prvenstveno u grafičkoj industriji -prednosti Mac OS operativnog sustava su : stabilnost, otpornost na viruse, jednostavnost instalacije i hardverski resursi -nedostatci su : vezanost za jednu platformu, mali izbor programa
53. Podjela računarskog sustava, objasni što je operativni sustav, što aplikacija (sklopovlje, operacijski sustav, aplikacijski programi, korisnici)?
-operativni sustav je skup strojno povezanih programa nužnih za kontrolu rada računalnog sustava- operativni sustav čini kompleksni skup programa s vrlo velikim brojem procesa sa različitim mogućnostima; aplikacije mogu direktno pozivati neki od dosovih servisa, neku od biosovih funkcija ili čak neposredno adresirati sam hardver
54. Što je središnja jedinica za obradu (CPU) i od čega se sastoji (upravljačka jedinica, aritmetičko logička jedinica)?
CPU je procesor koji upravlja radom svih dijelova računala a temeljni su mu el. upravljačka jedinica ( aktivira, koordinira, kontrolira rad aritmetičke jedinice i ostalih funkcionalnih jedinica računala pri izvođenju programa te aritmetičko logička jedinica (izvodi aritmetičke operacije -+÷ × i logičke operacije uspoređivanja i kontrole predznaka)
55. Razvoj interneta (ARPANET) i što je ISP?
2.1.1969. američki znanstvenici iz područja računarstva počinju istraživati umreživanje računala, koje je financirala ARPA ARPANET se koristio za testiranje računalnih mreža koje podatke prenose kao male podatke koji se do odredišta kreću međusobno nezavisno.
Korist je odmah uočilo američko Ministarstvo obrane – npr. ako bi dio komunikacijskih linija bio uništen, ti paketi informacija bi mogli nastaviti tražiti druge linije, a ako neki paket ne stigne do odredišta, pošiljaoc bi ga mogao ponovno poslati. Stoga je ARPANET bio prije svega vojna računalna mreža. S vremenom je ipak postao prije svega sredstvo neposredne komunikacije među računarskim istraživačima u SAD te je 1983. ARPANET rezerviran za civilnu upotrebu, a za vojnu je kreiran MILNET. Komunikacija između te dvije mreže je bila moguća i ta je mreža postala poznata kao Internet. Kako je 80ih Internet rastao, izgrađeno je više (pod)mreža za pojedine organizacije (BITNET, CSNET, …)
1986. National Science Foundation (NSF) ponovno povezuje istraživače i oreganizacije, sad u NSFNET, koji se sastojao od 5 superračunalnih mreža. U to su doba i druge države počele izgrađivati svoje varijante NSFNET-a. Sve te mreže su danas povezane u bitno jaču mrežu: Internet. Do početka 90ih, NSF je plaćao većinu troškova Interneta. Odonda je Internet toliko narastao da ga više ne koriste samo obrazovne institucije i vojska te su i troškovi narasli. Vlada SAD zato nastoji većinu troškova prebaciti na privatni sektor. Internet nema vlasnika, već se održava i funkcionira zajedničim naporom svih u njega uključenih organizacija.
56. Objasni razliku između ISDN i DSL-a?
ISDN (Integrated Services Digital Network za razliku od obicne analogne linije, radi digitalno. To omoucuje vise usluga preko jedne linije (jedan par zica). Vise brojeva, dvije neovisne linije, brzina prenosa do 128kbs, dodjela brojeva, za faks, za voice, za data itd. pri cemu lokalna centrala ili softver u racunalu, u zavisnosti od dodeljenog broja salje poziv odredjenom uredjaju. Sam naziv "integrated", znaci upravo to, sve je integrirano u jednu liniju. DSL (Digital Subscriber Line) i ADSL (Asymmetic Digital Subscriber Line) po istoj fizickoj liniji se pustaju podaci koji imaju razlicite frekfencije To znaci da u isto vreme se moze koristiti i telefon i internet koji je mnogo puta brzi od ISDN-a. Takodje, ako u ISDN-u netko zauzme obe linije za voice, onemogucuje se pristup na net-u, sto nije slucaj kod ADSL-a. Naravno, da bi ADSL funkcionirao, treba se instalirati splitter, koji deli frekfencije i salje posebne, sada vec fizicki odvojene, signale na telefon i ADSL modem
57. Opiši princip rada skenera i nabroji vrste skenera?
Osnovni princip rada skenera : predložak se izlaže bijeloj svjetlosti, a glava koja je najvažniji dio skenera i opremljena fotoosjetljivim elementima registrira kojim se intenzitetom svjetlost od pojedine točke odbija te taj podatak pretvara u numeričku vrijednost..
Podjela skenera: ručni, stolni, dia i rotacijski.
58. Tintni pisači – princip rada?
Tintni pisaci (Ink Jet), rade na principu izbacivanje mlaza (jet) ili kapljice (droplet), tinte na papir. Sto su kaplijce sitnije, to je veca razlucivost pisaca. Tinta je spremljena u specijalnim tankovima i kod kucnih pisaca ima jedan tank za crnu boju i jedan za CMY (Cyan, Magenta Yellow), naravno podjeljen za svaku boju, pregradama. Ima i pisaca koji imaju tank za svaku boju posebice. Ima Ink Jet pisaca sa 8 i vise boja, sto se dobija vernija slika. Kod nekih pisaca, promenom praznog tanka, menja se i dio glave za pisanje, a kod drugih samo rezervoar.
59. Laserski pisači – princip rada?
Kod laserskih pisaca, postoji bubanj koji se naelektrizira na onim mestima gde treba doci "boja". Ta mesta privlace toner, koji je ustvari boja u prahu. Nakon toga boja se prenosi na papir i toplinom "zapece" na isti. Isto, sto sitnije zrno tonera, to veca razlucivost, (generalno). I laserski pisaci mogu pisati u koloru, samo sto imaju bubanj i toner za svaku boju. Citavu stvar transfera na papir obavi laser u sprezi sa ogledalima ili kod LED printera, LED (Light Emitting Diode) u istoj sprezi.
60. Što su to sabirnice i čemu služe?
sabirnice služe kao 'autocesta za podatke', njome se rješava problem povezivanja računalnih komponenti (bilo sitnih kao registri ili krupnih kao memorije) tako da se svaka od komponenti poveže sa sabirnicom umjesto da ima direktnu vezu s drugim komponentama, što bi zahtijevalo užasno puno vodiča
61. Objasni razliku između LAN , WAN i MAN mreža?
LAN ili lokalnu mrežu sačinjavaju sva računala koja su povezana direktno, obično nekom vrstom kabela, ili preko nekog od mrežnih sklopova. Postoji više vrsta topologija (načina povezivanja računala), a u osnovi ih dijelimo na tri iz kojih su potom proizašle sve ostale. LAN-om možemo nazvati svaku mrežu sve "do" routera. Više povezanih routera čini WAN - mrežu širokog područja, koja može biti raširena na polju jedne države ili kontinenta. Što se tiče topologija, one su gotovo iste, samo su osnovne jedinice umjesto računala LAN-ovi. Dakle, WAN je sustav povezanih LAN-ova.
62. Podjela računalnih mreža prema topologiji?
-Prema topologiji računalne mreže možemo podijeliti na tip zvijezda, tip prsten, tip sabirnica i tip stabla
63. Ciljevi kod projektiranja lokalnih mreža?
-Velika brzina prijenosa i širina propusnog pojasa. Brzina i kapacitet komunikacijskog kanala moraju biti usporedivi sa brzinom i kapacitetom sabirnice računala, da bi se zadovoljili zahtjevi korisnika za brzim prijenosom velikih količina informacija; Pouzdanost i održavanje. Komponente lokalne mreže moraju biti pouzdane, tako da su kvarovi rijetki. U slučaju kvara pojedine komponente u mreži to se ne smije odraziti na ostali dio mreže. Održavanje treba biti riješeno tako da izaziva minimalno prekidanje rada mreže; Niska cijena, -Fleksibilnost i proširivost. Mreža mora omogućiti dodavanje i premještanje uređaja. Prijenosni medij mora biti postavljen tako da je lako dostupan radi priključivanja uređaja. -Jednostavnost. Lokalna mreža mora biti jednostavna za konfiguriranje, priključivanje uređaja i upotrebu. Korisnici bi trebali moći iskoristiti sve mogućnosti mreže uz minimum stručne osposobljenosti.
64. IEEE standardi?
-Standardi. Kako bi se postigla univerzalna razina komunikacije, proizvođači lokalnih mreža moraju svoje proizvode izrađivati prema važećim standardima.Standardi za lokalne mreže su serija standarda IEEE 802 tj. ISO 8802. -Arhitektura lokalnih mreža definirana je fizičkim slojem, slojem upravljanja pristupom ili MAC (Medium Access Control) slojem, te slojem upravljanja logičkom vezom ili LLC (Logical Link Control) slojem. -LLC sloj vrši funkciju komunikacije prema višim slojevima OSI modela. Funkcije ovog sloja su nezavisne o mehanizmu upravljanja pristupom mediju i o samom mediju, a definirane su standardom IEEE 802.2. LLC sloj za upravljanje logičkom vezom, zajednički je za različite tipove mehanizama pristupa mediju. -Proizvođači lokalnih mreža najčešće primjenjuju tri standardizirana rješenja za kontrolu pristupa prijenosnom mediju: CSMA/CD, "token-bus" i "token-ring" IEEE Standard 802.3 -Digital Equipment Corporation and Intel Corporation pridružili su se 1978. godine Xerox-u i definirali 10 megabitni Ethernet standard -Standard IEEE 802.3 obuhvaća 100 megabitnu verziju (Fast Ethernet) i 1000 gigabitnu verziju (Gigabit Ethernet). -IEEE 802.3 standard definira tip kabela, najveću dozvoljenu udaljenost
među računalima u mreži i format podataka
65. Token ring?
Token ring je Lokalna mreža u kojoj su kompjuteri konfigurirani u prsten, a poruka zvana token se prosljeđuje od stanice do stanice. Token se koristi da bi se izbjegli konflikti u prijenosu; računalo može da slati poruke dok drži token. Najrašireniji tip ove mreže je definiran IEEE 802.5 standardom.
66. Logički prsten?

67. Fast ethernet?
Fast Ethernet (IEEE 802.3u 100BASE-T) - već je dugi niz godina najrašireniji standard za lokalne računalne mreže. Kao odgovor na zahtjeve današnjice IEEE uvodi novo, Ethernet kompatibilno, izdanje standarda 802.3u nazvano 100BASE-T ili komercijalno "Fast Ethernet".

[0viking0]

...sorry, nisam vidio post. THNX na linku... Ove sam dobio od Nosferatua (debelog Čorića) i ne znam jel su to ti sa linka. THNX anyway.